O karakteru Jugoslavije i uzrocima njenog stvaranja i razbijanja ne prestaju polemike od trenutka kada se ova država raspala. Prečesto su te polemike imale karakter političkih obračuna, a njihov ishod, najčešće diktiran od strane vladajućeg establišmenta, imao je za posledicu uspostavljanje nove paradigme u tumačenju i ocenjivanju događaja iz dalje i bliže prošlosti.
“U centru pažnje stajala je konstatacija, produbljivana do stepena šovinizma, da je Jugoslavija bila ‘kobna srpska greška’”, kaže ĐorđeStanković, šef Katedre za istoriju Jugoslavije na beogradskom Filozofskom fakultetu, u predgovoru svoje studije.
“Na scenu su stupili revizionisti svih vrsta, koji su širili duh omraze i negiranja dostignuća jugoslovenske države, njenih vođa – posebno Nikole Pašića i Josipa Broza Tita. Često smo javno istupalii pitali na osnovu kojih istorijskih izvora to može da se zaključi i naravno da smo ostajali bez odgovora.”
Nastala kao rezultat višegodišnjeg rada i istraživanja, knjiga Đorđa Stankovića Srbija i stvaranje Jugoslavije razmatra jugoslovenski program Kraljevine Srbije, delovanje Nikole Pašića, međunarodne i nacionalne interese, procese i događaje koji su doveli do formiranja Jugoslavije. Knjiga predstavlja autorov pokušaj da se polemike o uzrocima, karakteru i dometima jugoslovenske države, kao i o odnosu Srbije prema jugoslovenskom projektu, sa političkogterena vrate na područje kritičke istoriografije.JUGOSLAVIJE.