Ova kapitalna knjiga je za kratko vreme postala bestseler u Nemačkoj, a zatim prevedena na više od 20 svetskih jezika.
Opisujući izuzetno „intelektualno sazvežđe“, Vreme čarobnjaka oživljava period između 1919. i 1929. kao epohu neusporedive intelektualne kreativnosti u kojoj su se prvi put javile misli onih filozofa bez kojih bi današnja filozofska misao bila sasvim drugačija – Ludviga Vigtenštajna, Valtera Benjamina, Martina Hajdegera i Ernsta Kasirera, i to na način na koji četvoricu značajnih filozofa „spušta sa visina apstrakcije“.
Prateći istovremeno životne okolnosti koje su zadesile ove magove filozofske misli s jedne strane, i njihov rad i dostignuća na polju filozofije s druge, Ajlenberger pokušava da pruži četiri različita tumačenja i moguća odgovora na jedno od fundamentalnih pitanja filozofije: Šta je čovek?
Mešajući biografiju sa intelektualnom istorijom, Vreme čarobnjaka otkriva katastrofu kao majku moderne filozofije. Teško je zamisliti temeljniji način razmišljanja o našem vremenu.