O korenju koje pamti, ženama koje pružaju otpor i svetukoji još može da iznikne Svet u kojem se klimatska apokalipsa već dogodila idiktatura koja strogo kontroliše svaki aspekt života jedina su stvarnost koju
šesnaestogodišnja Tali poznaje. Sa ocem živi u Sent-Fou, gradu u Kvebeku,okruženom Zidom koji stanovnike navodno štiti od razorenog sveta, ali imistovremeno uskraćuje slobodu. Totalitarna država svoju represiju opravdavaborbom za opstanak čovečanstva i očuvanje planete. Talina majka Sandrin svake godine odlazi na Sever, gde sgrupom žena pošumljava područja razorena klimatskim promenama. Ove godine Talidobija dozvolu da joj se pridruži. Daleko od represivnog sveta u kojem jeodrasla, otkriva zajednicu zasnovanu na sestrinstvu i prvi put upoznajeslobodu, ljubav i duboku povezanost s prirodom. Budućnost izvan gradskih zidinapostaje privlačna, ali neizvesna mogućnost. I dok se svet ubrzano urušava, nijedovoljno samo zamisliti drugačiju budućnost, treba odgovoriti na pitanje kakoje zaista izgraditi. Sandrin i njene prijateljice već skoro dvadeset godinapokušavaju da pronađu odgovor, sadeći drveće kao čin otpora, obnove i nade. U ovom snažnom ekofeminističkom romanu Gabrijel Filto-Šibapromišlja klimatsku krizu, represiju, slobodu, položaj žene i odnos premaprirodi, pokazujući kako moć i eksploatacija iscrpljuju i žensko telo iplanetu, ali i kako iz razorenog sveta mogu nastati zajednice zasnovane nabrizi, otporu i solidarnosti. Heksa nije roman koji samo upozorava nakatastrofu već priča koja u ruševinama traži seme pobune, zajedništva i novogpočetka. Prevod sa francuskog: Novak Golubović „Svojim preciznim, osećajnim i odlučnim perom Gabrijel
Filto-Šiba priča priču koja vešto oscilira između distopije i utopije, izmeđunade i upozorenja. Iako je radnja smeštena u društvo izmenjeno klimatskomkrizom, u kojem se resursi racionalizuju a ženska tela stavljaju pod kontrolu,taj svet deluje neobično poznato. Priča je ukorenjena u pejzažu Kvebeka i veštose nadovezuje na akcije koje se već primenjuju širom sveta u nastojanju da sesmanji ekološki otisak, čak i po cenu ograničavanja individualnih sloboda. Taravnoteža između savremenosti i distopije čini svet Hekse opipljivijim negoikad i omogućava čitaocu da u njega uroni i doživi ga kao iskustvo koje menjaperspektivu.“ – Marijan Leskarbo, Le Culte „Njen novi, distopijski univerzum vešto iscrtava granice iposledice budućnosti kojom vladaju ljudi i algoritmi, istovremeno odbijajućiinstinktivni cinizam koji obično prati ovakve premise. Njeno gnevno i lirskopisanje ponekad je preintenzivno, ali je takav izraz svestan i nameran,nastojeći da se sjedini s krikom srca planete koja umire.“ – An Frederik Eber
Dolbek, Le Devoir „Zapanjujuće lep roman o košmarnoj ali mogućoj budućnosti,ali i dirljiva priča o nasleđima, sestrinstvu, otporu, pobuni, borbi i nadi.“ –
Melika Abdelmumen, LQ 192 „Iako Gabrijel Filto-Šiba piše angažovano, njena porukanikada nije karikaturalna. Budućnost koju oslikava jeste mračna, ali nijelišena nade, a ponajmanje ljubavi. I njeni likovi su složeni. […] Ipak, ono štoposebno zadivljuje jeste način na koji autorkino pisanje snažno oživljava ovajkrajolik: čak i najnegostoljubivija priroda postaje utočište, još više nego unjenim prethodnim romanima. Žene koje pošumljavaju ujedno svedoče o bogatstvuonoga što nam priroda i dalje može pružiti kako bismo se prehranili i lečili.“ –
Žoze Boalo, Le Journal de Montréal „Kao i u ostalim romanima ove autorke, ali možda još
snažnije nego ranije, ženskost je moćna, gotovo mistična sila – prenosilacdrevnih znanja i čuvarka Geje.“ – Iris Ganjon Paradi, La Presse