Pre više od pola veka, Milutin i Draga Garašanin izdvojili su u Pomoravlju jednu novu kulturnu pojavu, označivši je kao paraćinski tip. Naime, 1955-1956. je prvi put posvećena pažnja nalazima koji se pripisuju paraćinskoj grupi u okviru arheološkog rekognosciranja Pomoravlja. Tom priliko, Milutin i Draga Garašanin preduzeli su manja iskopavanja na nekropoli Gloždak u Paraćinu. Nakon ovih iskopavanja, prikupljeno je dosta podataka, a usledili su novi nalazi, delom slučajno a delom dobijeni manjim arheološkim istraživanjima koja će proširiti saznanja o bronzanom dobu Pomoravlja.
Proteklih decenija otkrivena su 23 nalazišta tako da se, iako nisu sistematski ispitana, paraćinska grupa može smatrati dokumentovanom pojavom u praistoriji na centralnobalkanskom području.
Paraćinska grupa zauzima središnji deo basena Velike Morave, oblast oko Južne Morave, skoro do ušća Nišave, i deo oko Zapadne Morave, najdalje do Trstenika. To je centralna oblast severnog dela Balkanskog poluostrva, koja se kao što pokazuje konfiguracija terena, geološko-morfološki razvijala u sklopu Panonskog basena.