Glas i ništa više
Nadovezujući se na Plutarha, koji govori o čoveku koji je, očerupavši slavuja i našavši na njemu sasvim malo mesa, konstatovao: "Ti si samo glas i ništa više", slovenski filozof Mladen Dolar dao je sebi zadatak da ukloni perje značenja koje prekriva glas, rastavi glas od tela iz kojega se, čini se, emituje, odupre se opčinjenosti zovom sirena i usredsredi se "samo na glas i ništa više".
Glas nije bio važna filozofska tema sve do 1960-ih, kad su Derrida i Lacan, svaki zasebno, od njega napravili središnju teorijsku preokupaciju. U delu Glas i ništa više Dolar ide dalje od Derridaove ideje "fonocentrizma" te – kao jedan od najistaknutijih pripadnika tzv. slovenske lakanovske škole – iznova oživljava i razvija Lacanovu tvrdnju kako je glas jedno od primarnih utjelovljenja onoga što je on nazvao "objet petit a".
Glas nije bio važna filozofska tema sve do 1960-ih, kad su Derrida i Lacan, svaki zasebno, od njega napravili središnju teorijsku preokupaciju. U delu Glas i ništa više Dolar ide dalje od Derridaove ideje "fonocentrizma" te – kao jedan od najistaknutijih pripadnika tzv. slovenske lakanovske škole – iznova oživljava i razvija Lacanovu tvrdnju kako je glas jedno od primarnih utjelovljenja onoga što je on nazvao "objet petit a".
Detaljni podaci o knjizi
Naslov: Glas i ništa više
Izdavač: Fedon
Strana: 265 (cb)
Povez: meki
Pismo: latinica
Format: 20 cm
Godina izdanja: 2012
ISBN: 978-86-86525-43-7
Budite prvi koji će svoje mišljenje podeliti sa drugima (