MIKRO KNJIGA
    od 1984. god.
    Knjige▹GeografijaVodopadi

    Prikaži 4 puta
    veću sliku


    Vodopadi Srbije: enciklopedijsko-turistički vodič
    Autor: tekst i fotografija Dragovan Stojadinović Sule
    Strana: 198
    Ostali detalji
    Veličina slova: A A
    Namenjeno prevashodno ljubiteljima prirode i avanturistima, poštovaocima prostora u kome živimo.

    Knjiga je fotomonografija u fulcolor štampi na veoma kvalitetnom papiru. Ima 200 stranica i 93 vodopada. Za svaki vodopad postoji opis puta kako doći do vodopada kao i GPS koordinate. Na vama je samo da krenete u avanturu i otkrijete ove zaboravljene lepote naše zemlje.


    O KNJIZI I PUTU DO VODOPADA...

    Kada kažemo vodopad, nekako automatski pomlslimo na Nijagaru l njene vodopade. Ćinjenica je. medutim, da su Nijagarini vodopadi veliki i moćni, mada nisu niti najviši (52 m) niti sa najvećim protokom vode na svetu. Nijagarini vodopadi su samo dobro reklamirani i relativno lako pristupačni posetiocima, što predstavlja dobar primer organizovanog turizma.

    Najviši vodopad na svetu je Andeoski vodopad (Salto Angel) visine 979 m, koji se nalazi u Venecueli; drugi je Tugel (Tugela Falls) - 948 m, na istoimenoj reci u Južnoafričkoj Republici, i treči je vodopad Tres Hermanas - 914 m, koji se nalazi u Peruu. Lista velikih vodopada veoma je duga da bismo ih nabrajali, ali jedno je sigurno, ima ih na hiljade u čitavom svetu.

    U te prave divove od vodopada, čija visina prelazl 700 m, u Evropi se jedino svrstava vodopad Vunufossen - 860 m, u Norveškoj. Istovremeno, titula najvišeg vodopada na svetu ne podrazumeva i vodopade sa največom količinom vode. Tako da top-lista tri največa vodopada izgleda sasvim drugačije kada je protok vode u pitanju.

    Demokratska Republika Kongo može se pohvaliti da je neprikosnovena po vodopadima sa največim volumenom vode, tako da joj pripadaju sva tri prva mesta sa ove liste vodopada: Inga Falls - 42.476 m’/s, Chutes Livingstone -35.113 m’/s I vodopad Воуота Falls - 16.990 mVs. Ilustracije radi, vodopadi Nijagare imaju "tek" 2407 m3/s.

    Srbija nema velike vodopade, ali daleko od toga da oni nisu interesantni, brojni i da, buduči da poseduju raskošnu lepotu, ne zasluiufu posebnu pažnju. Stoga se s pravom postavlja pitanje zašto se o njima pisalo samo uzgred i pojedinačno. zašto se njima nikada nije prilazilo na sveobuhvatan način. I ne znajuči da ne postoji odgovor na ova pitanja, sasvim slučajno, tumarajučl juinim Kučajem (2004. godine) u susretu sa čarobnom slikom vodopada Prskalo, došao sam na ideju da, sa foto-aparatom u ruci, krenem od vodopada do vodopada i tako sačinim jedinstven atlas vodopada u Srbijl Od tada, ne znajuči, takode, ni koliko ih ima, ni gde se nalaze, počeo sam sve više da se interesujem i tragam za vodopadima po Srbiji. Pored oskudne literature, zahvajujuči lokalnom stanovništvu i Internetu, za osam godina, uz puno odricanja, napora i strpljenja, uspeo sam da ih, manje-više, sve pronadem, obidem i fotografišem. Za to vreme, terenskim vozilom i planinareči, prešao sam na hiljade kilometara po kanjonima, bespučima i najnepristupačnijlm mestima širom Srbije. Nadam se da moj trud nije bio uzaludan i da će građanlma Srbije od sada biti mnogo lakše da osmisle jednodnevni izlet lli čitav vikend ukoliko su zaljubljenici u prirodu. Ovo jе istovremeno i poziv turističkim organizacijama u Srbiji da razmisle o ovim potencljallma.

    Što se posete vodopadima tiče, llčna preporuka jе, ako želite da ih vidite u najlepšem svetlu (tj. najbogatije vodom) da posetu planirate u rano proleče kada počnu da se tope snegovL pa sve do početka juna ili u poznu jesen kada ih kiše ponovo napune vodom. Kada su vodopadi Stare planine u pitanju. njih možete posetiti kada god poželite, jer su. jednostavno uvek puni vode. Ima ih. na tom lokalitetu. ubedljivo najviše, i na vas če ostaviti impresivan utisak Moja jedina molba svima je: da se potrudimo. i da, ako već ne možemo pomoći — bar pokušamo da očuvamo prirodu i daje ostavimo onakvu kakvu smo je zatekli.

    Vodopadi i njihovo neposredno okruženje posebno su osetjivi na sve promene. Pomeranjem ili odnošenjem kamenja. drveča ili penjanjem na vrh vodopada možemo veoma lako poremetiti tok i izgled vodopada. Najgore od svega je što se možemo i ozbiljno povrediti, jer jе neposredna blizina vodopada veoma vlažna, mokra i klizava. Zato: posmatrajte ih, divite im se. fotografišite ih i odmarajte se pored njih. ali ostavite ih u svojoj lepoti da i generacije koje dolaze mogu da im se dive.

    Želeo bih ovom prilikom da se zahvalim svim ljudima koji su mi na bilo koji način pomogji da svoju ideju sprovedem u delo. Ijudima koji su mi pomogli u svim tim bespućima i na teškim terenima, bez kojih siguran sam, sve ovo ne bih mogao da uradim.

    Posebnu zahvalnost dugujem gospodinu Iliji Najdanoviću iz Pirota koji mi je uvek izlazio u susret. pomagao i nesebično davao sebe kada gpd je to trebalo.

    Nesebično hvala i:

    PEK "Gora" - Kragujevac
    Zoran Obradović - PEK "Gora" Kraguicvac
    Dejan Milošević - PEK "Gora" Kraguievac
    prof.dr Saša Milanović
    Ljiljana Vasić, dipl inž. hidrogeologije
    Ryden Živoslav, Kragujevac
    Ljiljana Antonović, Bcograd
    llija Najdanović - vodić, Dojkinci, Pirot
    Mile Cenić - vodič, selo Topli Do
    Siniša Panćika. vodič, selo Radenka
    Ivan Dokić.dipl. inž. hidrogeologije
    Čcdomir Žitarević - P K. "Đerdap" Kladovo
    Tatjana Stojadinović-Mirović
    Sveta Kovaćević, Valjevo
    Milun Cvejić, Valjevo
    Dragan Jovanović. Niš
    Slobodan Stefanović, R D. "Rujno" Užice
    Ninoslav Jordanov, SPID "Zdeznićar" Vranje
    Alcksandar Abramović - Kraljevo
    Stanko Kneževic - Užice
    Nenad Janković - Kragujevac
    Radomir Gairet
    Milsav i Goran Birćanin
    Ivana Ryden
    "Megaton" - Beograd



    О VODOPADIMA


    Vodopadl Srbije su sami po sebi dovoljan razlog da se napiše publlkacija i pripremi web prezentacija koja je pred Vama.

    Mesta ili mikrolokaliteti pojava vodopada u Srbiji svakako predstavljaju jedinstvena, skrivena i pomalo mistićna mesta, do kojih se ne može tek tako doći, već je potrebno puno veštine, znanja i Ijubavi prema ovim prirodnim fenomcmma. Za njih se, kao po pravilu, uvek vezuju neke interesantne i neverovatne priče lokalnog stanovništva iz davne prošlosti (npr. veruje se da su to mesta gde su se okupljale vile i vilenjaci, javljala ćudna magija i drugi dogadaji), a svakako da bi zagolicali maštu potencijalnog i budućeg posetioca vodopada.

    0 vodopadima u Srbiji zasigumo se malo zna, jer do danas u stručnoj javnosti, a i kroz bogati publikovani materijal, ni|e bilo niti sistematizovanih i sveobuhvatnih prikaza gde se isti nalaze, niti njihovih naziva, osnovnih karakteristika, genetskih uslova njlhovog postanka. mogućnosti dolaska i obilaska, predloga za njihovu zaštitu i valorizaciju jedinstvenosti ovih prirodnih fenomena, formiranje i vodenje baze podataka i izrada Atlasa geonasleđa - hidroloških spomenika u sistemu ukupne zaštite ovih prirodnih spomenika Srbije i Evrope.

    Vodopad ili "mesto gde voda sleće" predstavlja najopštiji naziv za ovu nesvakidašnju prirodnu pojavu na rečnom profilu taćnije, na osnovu do sada poznatih definicija koje јe dalo više autora (Petković, 1965: Lazarević. 1975: Milojević i dr. 1975, Anđelić, 1990, Nikolić. 1990) može se reći da je: "vodopad mesto na uzdužnom rečnom profilu gde se voda stropoštava niz vertikalni odsek" Pojavljivanje vodopada u Srbiji svakako nije uniformno i nije ih moguće očekivati na svakom rečnom toku, već se moraju stvoriti specifićni geološki, geomorfološki, tektonski, hidrološki, akumulativni i dr. preduslovi praćeni procesima fizičko hemijskog, termićkog raspadanja stenskih masa i erozijom.

    Shodno tome, najopštije prthvaćena podela vodopada (po genetskom tipu postanka) je na:

    1. Tektonske vodopade
    2. Erozione vodopade
    3. Akumulativne vodopade

    Tektonski vodopadi su vodopadi nastali na rasednom odseku u uzdužnom rečnom profilu predmetnog vodotoka. Tačniie, pojavljivanje vodopada "tektonskog tipa" i njhova manifestacija na terenu vezana je za dejstvo jedne markantne rupture ili za presecište više razloma iz sistema različitih orijentacija.

    Erozioni vodopadi su vodopadi nastali dejstvom erozionih procesa koji uslovljavaju promenu otpornosti stena u zoni rečnog toka i koji se manifestuju formiranjem specifićnih oblika - pojavc spiranja i jaružanja, razvojem klizišta i odrona, povećanjem nagiba i nastankom preloma na uzdužnim i poprečnim profilima vodotoka.

    Akumulativni vodopadi su vodopadi koji se po genetskom tipu postanka, isključivo javljaju па terenima koji su izgrađeni od krečn|ačko-dolomitskih (rastvorljivih) stena. Na takvim terenima rečni tokovi njihovih izvorišta - vrela nose sa sobom znatne količine rastvorenog kalcijum-karbonata (СаСОЗ) i na mestima brzaka, gde se voda razbija i lomi preko postojećih pragova i stena, iz vode se oslobađa pomenuti karbonat i taloži u obliku bigra (siga, travertin) što ima za posledicu povećanje prvobitnih pragova i stvaranje bigrenih slapova i vodopada.

    Medutim, neophodno je spomenuti i veliki uticaj fizičko-mehanićkog i termićkog raspadanja stenskih masa u zoni pojavljivanja vodopada. Tačnije, fizićko raspadanje stena zapravo |e mehanićko raspadanie stena na komade različite veličine i oblika, a vrši se pod uticajem temperaturnih promena - termićko raspadanje, zatim zamrzavanje vode i rašćenje biljnog korena (koji razbija i usitnjava ne samo zemlju i neotpone stene već i čvrste i kompaktne stene).

    Procesi hemiiskog raspadanja stena vode ka tome da osnovni minerali u steni gube svoj kristalni oblik i prelaze u disperzno kristalastu masu ili amorfne stene, a zatim se preobraćaju u rastresitu zemljišnu masu podložnu eroziji i transportu.

    Prethodno pomenuti preduslovi (geološki, tektonski, gcomorfološki, hidrološki i drugi procesi u sadejstvu jedni sa drugima omogucili su na uzdužnom profilu rećnog toka stvaranje pogodnog mesta za formiranje i oblikovaiije vodopada, vodopada prikazanih u publikaciji "Vodopadi Srbije".

    Pomenuta publikacija "Vodopadi Srbije" Na popularan i slikovit način prikazuje svu raskoš i lepotu prirodnih pojava i oblika vodopada Srbije kojima svakako u daljim fazama istraživanja i prezentacje treba posvetiti posebnu pažnju, naročito u delu zaštite takvih objekata od nesavesnih korisnika prostora.

    Publikacija je namenjena prevashodno ljubiteljima prirode i avanturistima, poštovaocima prostora u kome živimo, a sa željom da podstakne na razmišljanje i eventualnu promenu spoznaje o vrednosti ovih retkih i neponovljivih prirodnih objekata - VODOPADA. kojima se uvek vraćamo i nanovo divimo.

    Ivan Đokić dipl inž hidrogeologije

    LISTA VODOPADA

    1. Barska Reka
    2. Babatalski Skok
    3. Beljanički buk
    4. Beli izvor
    5. Blederija
    6. Burev
    7. Cetina
    8. Crkvine
    9. Crna reka
    10. Damjanik
    11. Divlje Stene
    12. Drugančica
    13. Duboka
    14. Duboki Potok
    15. Dumbovac
    16. Gostilje
    17. Gvozdačka Vrela
    18. Ivanjica
    19. Izubra
    20. Jelašnica
    21. Jelovarnik
    22. Kanjon Brnjice
    23. Kanjon Dubrašnice
    24. Kanjon Rače
    25. Kanjon Sušice
    26. Kanjon Tribuće
    27. Karaklije
    28. Kašajna
    29. Kazanđol
    30. Komarica
    31. Kopajkošare
    32. Kotroman
    33. Krupajsko Vrelo
    34. Malo Vrelo
    35. Mokranjske Stene
    36. Osanica
    37. Panjica
    38. Paskovac
    39. Petnica
    40. Povlenska Reka
    41. Prskalo
    42. Ripaljka
    43. Ripivoda
    44. Semegnjevo
    45. Siga
    46. Skakalo
    47. Skakavci
    48. Sopotnica
    49. Stanjinac
    50. Suvodol
    51. Taorska Vrela
    52. Šakotinac
    53. Šumeće
    54. Veliko Vrelo, Lisine
    55. Vrelo 365
    56. Veliki Skakavac
    57. Zabava
    58. Zagrađe

    STARA PLANINA

    59. Bukovački Do
    60. Piljski Gornji
    61. Piljski Donji
    62. Čunguljski Mali
    63. Čunguljski
    64. Krmoljski
    65. Kurtulski
    66. Vurnja
    67. Crveni Breg
    68. Ivkov Vir
    69. Tri Kladenca
    70. Tupavica
    71. Bela
    72. Slapovi Arbinja
    73. Jarišor
    74. Krajinci
    75. Orlov Kamen
    76. Vodopadi Jelovice
    77. Kopren
    78. Propadla Vunija
    79. Jovički Kamen
    80. Rosomački Skok


    Knjiga Vodopadi Srbije Dragovana Stojadinovića

    Početkom 21. veka precizni mehaničar Dragovan Stojadinović počeo je da planinari. Ubrzo je naišao na vodopad Prskalo i započeo svoju misiju – da poseti i zabeleži sve vodopade u Srbiji.

    Dok je u turističkoj mapi Srbije upisano osam vodopada, on je za sada otkrio 80 koje je predstavio u svojoj knjizi “Vodopadi Srbije”. O tome je govorio za Blic:

    – Trećina vodopada u Srbiji nalazi se na Staroj planini. Ona je 100 kilometara duga i puna vode. Ali je pusta i nepristupačna. Prepešačio sam je uzduž i popreko sa mačetom u ruci jer sam prolazio kroz potpuno neprohodne predele. I baš na njoj sam pronašao najveći vodopad u Srbiji. On se zove Kaluđerski skokovi i dug je 232 metra – priča Dragovan i dodaje:

    – U kanjonu Tribuće, u blizini Valjeva, postoji veliki vodopad. Ali, u njegovo podnožje može da se stigne samo spuštanjem niz konopce. Kraj takvog vodopada se ništa ne čuje. Osećate iglice od vode kako vas udaraju i miris čistoće. Ko to nije doživeo, ne može ni da razume – priča Dragan.

    izvor: https://www.penzin.rs


    Detaljni podaci o knjizi
    Naslov: Vodopadi Srbije: enciklopedijsko-turistički vodič
    Izdavač: Bit inženjering
    Strana u boji: 198
    Povez: tvrdi
    Pismo: latinica
    Format: 30 cm
    Godina izdanja: 2018
    ISBN: 978-86-7557-020-2
    Naručite
    Cena: 2.500 RSD
    Cena za inostranstvo:
    25,00 EUR
    Kom.:
    ili
    Naručite telefonom:
    Nije radno vreme
    nismo dostupni na telefonu.





    Ocene i mišljenja čitalaca
    Budite prvi koji će svoje mišljenje podeliti sa drugima (morate biti prijavljeni)


    Pitanja, odgovori, mišljenja...
    Prijavite se ovde i pošaljite vaša mišljenja i pitanja našim urednicima i čitaocima

    Poruku poslaoPoruka
    MIKRO KNJIGA D.O.O.
    Kneza Višeslava 34, 11030 Beograd, Srbija
    e-pošta: prodaja(а)mikroknjiga.rs
    Komercijalna banka: 205-33117-65
    Matični broj: 07465181
    Šifra delatnosti: 5811
    PIB: 100575773
    Dokumenti o identifikaciji

    © Mikro knjiga 1984-2024